Kontakt / događanja
Kontakt info Novosti Natječaji i javni pozivi Javna nabava Jednostavna nabava Akti župana Sjednice skupštine Propisi Natječaji ostalih institucija Zadnje promijenjeno Elektronička kontaktna točka
Županijska uprava
Dužnosnici Upravni odjeli
Skupština
Skupština - općenito Članovi Žup. skupštine Poslovnik Žup. skupštine Sjednice Žup. skupštine
Dokumenti
Etički kodeks službenika i namještenika
O županiji
Opći podaci Povijest Karta - gradovi i općine
Opći podaci:
Gospodarstvo Poslovne zone Poljoprivreda i šumarstvo Obrazovanje, kultura... Promet i kom. infr. Zdravstvo, soc. skrb... Turizam
Multimedija
Fotogalerije - događanja Fotogalerije - županija Video članci Youtube kanal
Mobilne aplikacije i igre
Mobilna aplikacija Gastro Zagorje Mobilna aplikacija Agroturizam Zagorje Zagorje Uskrsna Igra Zagorje Božićna Igra
Važni dokumenti
Službeni glasnik Strategija razvoja Master plan razvoja turizma Strategija razvoja ljudskih potencijala Strategija ruralnog razvoja Strategija upravljanja rizicima Strategija razvoja civilnog društva Program energetske učinkovitosti Registar ugovora Izvješća o radu i druga izvješća Statut Županije Poslovnik Skupštine Proračun Potpore, donacije, sponzorstva Sustav unutarnje kontrole Prostorni plan Žup. program djelovanja za mlade Brošura - hodočasnički turizam
Odnosi s javnošću
Newsletter Pristup informacijama Savjetovanje Online prijave na natječaje Elektronička kontaktna točka Pitajte nas Službenik za zaštitu podataka Osoba za nepravilnosti Privatnost
Institucije
Zagorska razvojna agencija Poduzetnički centar KZŽ Zavod za prostorno uređenje Turistička zajednica Javna ustanova - zaštićene prirodne vrijednosti Regionalna energetska agencija Energetski centar Bračak Županijska uprava za ceste Krapinsko - zagorski aerodrom Županijska uprava za ceste Hrvatski zavod za zapošljavanje Zavod za hitnu medicinu Ured državne uprave Hrvatska gospodarska komora Obrtnička komora Porezna uprava
29.10.2019.  | Novosti

Svjetski dan moždanog udara

Svjetski dan moždanog udara obilježava se i ove godine 29. listopada.

Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.

Moždani udar ne bira ni vrijeme ni mjesto, ali ni žrtvu. U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, drugi uzrok smrti. U 2018. godini od moždanog udara umrlo je 6 137 osoba, odnosno 11,6% svih umrlih. Od toga je 2 578 umrlih muškarca (9,9% od svih umrlih muškaraca) i 3 559 umrlih žena (13,3% od svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 508 osoba odnosno 5,6% od ukupno umrlih  te dobne skupine. Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, a u dobi 70 i više godina stope smrtnosti u žena se približavaju smrtnosti u muškaraca. Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 12 00-13 000 osoba zbog moždanog udara.

#NeBudiTaj

Svjetska organizacija za moždani udar (World Stroke Organisation) povodom ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana moždanog udara posebnu pažnju odlučila je posvetiti rizicima i prevenciji. Iako je svaki četvrti pojedinac u riziku od moždanog udara, ne smijemo zaboraviti da je većina moždanih udara ipak preventabilna i to pomoću nekoliko vrlo jednostavnih koraka! Upravo je u tom duhu osmišljen i ovogodišnji slogan koji prati kampanju Svjetskog dana moždanog udara, a glasi #NeBudiTaj (engl. #DontBeTheOne). Znači nemoj biti 1 od 4 koji će imat moždani udar!

Cilj ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana moždanog udara usmjeren je ka podizanju razine svjesnosti javnosti o tome koje korake je potrebno poduzeti kako bi se umanjio rizik od moždanog udara te je ista kampanja ujedno i ključna komponenta strateškog cilja WSO-a „reducirati pojavnost moždanog udara na pola.“

Prevencija moždanog udara

Kao što je već naglašeno, gotovo svi moždani udari mogu biti prevenirani (i do 90%). Prvi korak u prevenciji jest identificirati i razumjeti vlastite rizične čimbenike.

10 je ključnih rizičnih, odnosno zaštitnih faktora:

  • Hipertenzija (visoki krvni tlak) – više od polovine moždanih udara uzrokovano je visokim krvnim tlakom. Jednostavnim pregledom i kontrolom krvnog tlaka možemo znatno smanjiti vlastiti rizik moždanog udara.
  • Tjelovježba – oko milijun moždanih udara godišnje uzrokovano je tjelesnom neaktivnošću. Samo pridržavanjem preporuka o minimalnoj količini tjelesne aktivnosti (30 minuta umjerene aktivnosti 5 puta tjedno) možemo reducirati vlastiti rizik za 25%.
  • Prehrana – modifikacijom prehrane, odnosno smanjenjem unosa soli, šećera i masti te povećanjem unosa povrća i voća utječemo na važne faktore poput održavanja „primjerene“ tjelesne težine, krvnog tlaka i kolesterola, a samim time znatno preveniramo pojavu moždanog udara.
  • Tjelesna težina – prekomjerna tjelesna težina uzrok je svakog petog moždanog udara. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom imaju 22% viši rizik od moždanog udara dok je kod pretilih osoba taj rizik viši za čak 64%!
  • Fibrilacija atrija – nepravilni, uglavnom prebrzi otkucaji srca veliki su rizik za moždani udar, naravno ako se ne liječe. Ljudi s fibrilacijom atrija imaju pet puta veći rizik od moždanog udara u usporedbi s općom populacijom. Također, oni moždani udari uzrokovani fibrilacijom atrija češće imaju smrtni ishod ili za posljedicu imaju teža oštećenja.
  • Pušenje – više od jedne desetine slučajeva moždanog udara povezano je s pušenjem. Prestanak pušenja smanjiti će vaš rizik od moždanog udara. Kako biste povećali svoje šanse za uspješan prestanak, korisno je potražiti i pomoć stručne osobe.
  • Alkohol – više od milijun slučajeva moždanog udara godišnje povezano je s prekomjernom konzumacijom alkohola. Smanjenje unosa alkohola na dvije jedinice dnevno za muškarce i jednu jedinicu za žene, smanjiti će i vaš rizik od moždanog udara.
  • Kolesterol – više od četvrtine slučajeva moždanog udara povezani su s visokom razinom „lošeg“ (LDL) kolesterola. U prehrani birajte nezasićene i nehidrogenizirane masnoće umjesto zasićenih masnoća. Razinu kolesterola možemo kontrolirati prehranom i životnim stilom, ali i propisanom terapijom.
  • Dijabetes – svaka peta osoba koja doživi moždani udar je dijabetičar. Osim toga, dijabetičari imaju fatalnije posljedice moždanog udara u usporedbi s općom populacijom. Smanjenje rizika od dijabetesa te kontrola istoga smanjit će i vaš rizik od moždanog udara.
  • Depresija i stres – mentalno zdravlje također je povezano s rizikom od moždanog udara. Čaj 1 od 6 moždanih udara je povezano s mentalnim zdravljem. Depresija i stres povećavaju rizik od manjih moždanih udara, posebno kod starije populacije.

Navedeni čimbenici rizika vrijede i za ostale kronične nezarazne bolesti, poput raka, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Stoga je izrazito važno poduzimati strukturirane i pravovremene preventivne aktivnosti.

Niska svijest javnosti o simptomima, neadekvatan i neravnomjeran pristup specijalističkom liječenju moždanog udara i nedostatak koordiniranog djelovanja po pitanju moždanog udara glavni su problemi s kojima se suočavamo.

Svjesnost o simptomima moždanog udara spašava živote! Na poboljšanje ishoda moždanog udara može se utjecati znatno prije nego pacijent uopće dođe u kontakt sa zdravstvenim stručnjakom. Brza reakcija i pravovremeni pristup skrbi povećava dostupne mogućnosti liječenja, smanjujući rizik od smrti i invaliditeta.

Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu  kolesterola i fibrilaciju atrija.

Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.

Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.

Ograničite konzumaciju alkohola.

Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja).

Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.

Popravimo crnu statistiku i nemojmo biti jedni od četiri pojedinca koji dožive moždani udar!


Zadnja promjena: 29.10.2019. | Prikazano 273 puta